Južni Banat   Bela Crkva   Najvažnije  

Muzej u Beloj crkvu čuva oko 2000 kategorisanih kulturnih dobara

Muzejska delatnost u Beloj Crkvi se smatra najstarijom u Vojvodini, čiji se koreni nalaze u 19. veku. Belocrkvanski magistrat je 1877. godine doneo odluku da se osnuje Muzej koji će čuvati sve prirodne, kulturne i istorijske retkosti belocrkvanskog kraja.
Muzej u Beloj crkvu čuva oko 2000 kategorisanih kulturnih dobara

FOTO: Printscreen/Facebook/Muzej u Beloj Crkvi

Povod za osnivanje muzeja u Beloj Crkvi, bile su fosilne kosti mamuta koje je reka Кaraš izbacila na obalu 1875. godine, a koje se danas čuvaju u Gradskom muzeju Vršac. Prvobino se muzej nalazio u gradi Magistrata, a od 1954. godine, smešen je sa sadašnju lokaciju, reprezentativnu zgradu u centru grada.  Od 2003. godine nalazi se u sastavu Narodne biblioteke kao organizaciona jedinica. Muzej čuva oko 2000 kategorisanih kulturnih dobara, raspoređenih u 11 zbirki. 

Među brojnim predmetima koje muzej baštini, čuva se oko 120 predmeta koji svedoče o boravku ruske emigracije u Кraljevini Jugoslaviji, preko 300 umetničkih dela, oko 500 arheoloških nalaza, više stotina fotografija koje oslikavaju život grada i okoline od polovine 19. veka do danas, ali i brojno oružje, ćilimi, dokumenta, numizmata, etnografskih i predmeta primenjene umetnosti.

FOTO: Printscreen/Facebook/Muzej u Beloj Crkvi

Od kulturnih dobara izdvaja se nekoliko celina koje su od velikog značaja ne samo za Belu Crkvu, već i šire: arheološko nasleđe belocrkvaskog karaja, Banatska vojna granica i ruska emigracija u Beloj Crkvi. 

Zgrada u kojoj je smešten muzej, pre Drugog svetskog rata bila je porodična kuća, a sagrađena je na prelazu iz 18. u 19. vek. Na spratu je stanovala porodica, u prizemlje su bile ekonomske prostorije i lokal, a prostran podrum je služio za skladištenje vina. Danas najveći deo zgrade zauzima izložbeni prostor sa stalnom postavkom na spratu i galerijom u prizemlju. 

Sa detaljnom rekonstrukcijom zgrade započelo se 2008. godine, kada je zamenjen krov, potom se iz godine u godinu radilo na uređenju delova objekta, da bi u 2021. godini uradila rekonstrukcija eneterijera. Jedna od ideja vodilja tokom čitavog procesa rekonstrukcije i adaptacije zgrade je bila da stalna muzejska postavka ostane što je moguće duže dostupna za posetioce.

Uređenje samog prostora stalne postavke, koji je pri kraju podrazumeva opsežne radove na zameni svih elektroinstalacija, zameni dotrajalih podova, molersko-farbarskim radovima, ali ugradnji nove neophodne opreme. Novoadaptirani prostor iziskuje i novu postavku. Stoga se došlo na ideju da se napravi nova stalna postavka koja će kroz kulturno nasleđe ilustrovati bogatu istoriju samog grada.

U izmenjenom ambijentu, posetioci će moći da se upoznaju sa najznačajnijim fenomenima Bele Crkve: istorijatom institucije, arheološkim nasleđem, ikonopisom, Banatskom vojnom granicom, kulturnim životom grada u 19. i početkom 20. veka, kao i materijalom vezanim za rusku emigraciju u Beloj Crkvi.

FOTO: Printscreen/Facebook/Muzej u Beloj Crkvi

Postavka je osmišljena tako da svaki poseilac, u zavisnosti od ličnih interesovanja, može uz pomoć svog mobilnog telefona da pročita dodatne informacije o izloženim predmetima, ali i da muzeju ostavi svoj utisak i komentar. Tokom priprema i odabira materijala za stalnu postavku, primenjeno je iskustvo koje je stečeno u radu sa posetiocima tokom prethodnih godina, uvažena su njihova zapažanja, zamerke i predlozi.